Ovaj interdisciplinarni program nastaje na sjecištu kazališta, lutkarstva, psihoanalize i pedagogije, i okuplja umjetnike posvećene radu za djecu, mlade i zajednicu. U njegovu je središtu istraživanje pamćenja i identiteta – tema koje, u vremenu digitalne prezasićenosti i ubrzanog zaborava, postaju ključne za razumijevanje sebe i drugih. Inspiriran psihologijom sjećanja i njezinim umjetničkim legitimitetom u književnosti Marcela Prousta, program promišlja kako se osobne i kolektivne priče oblikuju, prenose i mijenjaju.

Program spaja umjetnički eksperiment i angažiranu kulturnu praksu. Riječ je o participativnim, međugeneracijskim radionicama koje kroz metodologiju pričanja osobnih priča – osobito putem lutkarskog pristupa – otvaraju prostor dijaloga između djece, roditelja i osoba treće životne dobi. Sudionici kroz dramske igre, pripovijedanje, kazalište predmeta, likovno i scenografsko oblikovanje, video i fotografiju istražuju vlastite identitete i odnose u suvremenom društvu. Osmišljen kao izravan odgovor na potrebu za jačanjem međugeneracijske komunikacije i društvene kohezije, program donosi suvremene, izvaninstitucionalne umjetničke sadržaje različitim zajednicama te otvara prostor u kojem se osobna priča prepoznaje kao temelj zajedničkog identiteta.